Novi prigodni blok Minerali i stijene
 
Zagreb, 21. listopada 2016. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 24. listopada prigodni poštanski blok Minerali i stijene. Ovaj blok čine dvije prigodne poštanske marke, a motivi su (kamena) morska sol i riolit. Prigodni blok dizajnirao je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a naklada izdanja iznosi 30 000 primjeraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a ovo izdanje, kao i ostala filatelistička izdanja mogu se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.

Kamena sol (halit) – nominalna vrijednost marke 4,50 kn
Jedan od posebice zanimljivih, a usto i jestivih minerala, jest halit (NaCl) iz razreda halogenida, poznatiji pod nazivom kamena sol. Taj je mineral iznimno važan jer su ioni natrija nužni za normalno odvijanje mnogih fizioloških procesa u ljudskom organizmu. Halit je vrlo rasprostranjen na Zemlji i pojavljuje se kao otopljena tvar u morima i oceanima, nataložen u obliku čvrstih podzemnih masa ili istaložen na dnu jezera. Jedan od češćih načina industrijskog dobivanja ove važne namirnice jesu solane. U Hrvatskoj postoji više solana među kojima su najpoznatije ninska, stonska i paška solana u kojima se korištenjem sunca tijekom ljetnog razdoblja prirodnim isparavanjem morske vode dobivaju znatne količine toga važnog minerala. Proizvodnja soli u Hrvatskoj temelji se na tisućljetnoj tradiciji. Poznato je da se ninskom solju plaćala rimska vojska i da je odnos mijenjanja bio unca zlata za uncu soli. Ne treba se stoga čuditi što engleska riječ salary (plaća) vjerojatno potječe od latinske riječi salarium, sol. Sol se dobiva i eksploatacijom iz rudnika, pa se tako u susjednoj Bosni i Hercegovini sol kopa u rudniku soli u Tuzli. Povjesničari smatraju kako je ime Bosna povezano s ilirskom riječju boss, sol, dok je grad Tuzla dobio ime koje na turskom jeziku znači sol.

Riolit (lokalitet Rupnica na Papuku) – nominalna vrijednost marke 6,50 kn
Istočni dio Hrvatske nizinsko je područje koje je bilo dno nekadašnjeg Panonskog mora iz kojeg su se izdizali otoci, današnje slavonske planine. Među njima se posebice ističe Papuk, čiji je heterogeni magmatsko-metamorfni stijenski kompleks bio zahvaćen znatnim geološkim promjenama. Na relativno malom području mogu se naći sve tri vrste stijena čija se starost kreće od prekambrija (stijene starije od 600 milijuna godina) do danas. Na lokalitetu Rupnica nalazimo različite varijetete riolita, andezita, bazalta i tufova. Geološki je to spomenik prirode u dolini potoka Djedovice uz cestu Voćin – Kamenska. Posebno značenje ima riolit, kisela efuzivna (izljevna) stijena sive do zelene boje građena pretežito od minerala kremena (kvarca), feldspata, tinjaca i amfibola. Porfirne je strukture s holokristalnom zrnatom osnovom. Značenje spomenutog lokaliteta krije se u posebnoj geomorfološkoj pojavi stubastog lučenja – pravilnog pucanja rupničkog albitskog riolita u obliku četverostranih i peterostranih stupova, koje je također posljedica naglog hlađenja lave u dodiru s morskom vodom. Davne 1948. godine taj je lokalitet proglašen prvim hrvatskim geološkim spomenikom prirode, a od 2007. godine dio je europske i UNESCO-ove Svjetske mreže geoparkova, područja sa specifičnom geološkom baštinom i strategijom održivog razvoja.
Žig prvog dana bit će u uporabi 24. i 25. listopada u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.