Hrvatska pošta
Marke u čast hrvatskoj zastavi
02.06.2023.
Novo prigodno izdanje koje spaja prvu službenu trobojnicu i modernu zastavu RH
Zagreb, 2. lipnja 2023. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 5. lipnja 2023., na Dan hrvatske zastave i 175. obljetnicu hrvatske trobojnice, dvije nove prigodne poštanske marke s motivima instalacijske zastave bana Josipa Jelačića iz 1848. i suvremene hrvatske zastave ispred koje je djevojka na električnom biciklu. Autorica prigodnih maraka je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a ilustratorica je Maja Cipek, akademska slikarica također iz Samobora. Nominalna vrijednost pojedinačne marke iznosi 1,33 eura, izdane su u arčićima od 8 maraka te u 30.000 primjeraka po motivu. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Tekst pratećeg letka napisao je pukovnik dr. sc. Željko Heimer, dipl. ing., LF, FF, predsjednik Hrvatskoga grboslovnog i zastavoslovnog društva i predsjednik Međunarodne federacije veksiloloških udruga.
Dan hrvatske zastave – 175. obljetnica hrvatske trobojnice
Ove se godine navršava 175 godina od ustoličenja bana Josipa Jeličića, kada je u znak svoje časti i vlasti primio svoju instalacijsku bansku zastavu. To je bila prva službena uporaba hrvatske crveno-bijelo-plave trobojnice, koja se od tada praktično neprekinuto rabi u temeljnom izvornom obliku kao simbol hrvatskog naroda i državnosti, uz izmjenu heraldičkih, simboličkih i ideoloških elemenata u njezinu središtu.
Prve hrvatske trobojnice pojavljuju se u ožujku 1848. i ubrzo stječu veliku popularnost u svim hrvatskim krajevima. Njezine se boje temelje na povijesnim grbovima Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Jelačić umjesto prijašnjih crvenih konjaničkih zastava uzima trobojnicu 5. lipnja za svoju bansku zastavu s grbom Trojednice na jednoj i osobnim grbom na drugoj strani. Od svoje pojave trobojnica je postala nedjeljiv dio hrvatskoga nacionalnog identiteta. Iako je trobojnica u mnogim razdobljima bila zabranjivana, nikada nije izgubila popularnost među Hrvatima. Svoj je današnji oblik dobila usvajanjem u Saboru 21. prosinca 1990. kada je definiran izgled grba Republike Hrvatske prema likovnom rješenju Miroslava Šuteja, kao i njegov smještaj u zastavi.
O 170. obljetnici uvođenja trobojnice 2018. Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski institut za povijest i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ proglasili su 5. lipnja Danom hrvatske zastave, a u duhu izražene posljednje volje samoga bana Jelačića u budućnosti bi se obilježavao spomen na njegovu bansku zastavu iz 1848. kao prvu trobojnu hrvatsku državnu zastavu te promicala hrvatska trobojnica kao simbol hrvatske državnosti i snažno sredstvo izgradnje i očuvanja hrvatskoga zajedništva i nacionalnog identiteta.
Zagreb, 2. lipnja 2023. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 5. lipnja 2023., na Dan hrvatske zastave i 175. obljetnicu hrvatske trobojnice, dvije nove prigodne poštanske marke s motivima instalacijske zastave bana Josipa Jelačića iz 1848. i suvremene hrvatske zastave ispred koje je djevojka na električnom biciklu. Autorica prigodnih maraka je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a ilustratorica je Maja Cipek, akademska slikarica također iz Samobora. Nominalna vrijednost pojedinačne marke iznosi 1,33 eura, izdane su u arčićima od 8 maraka te u 30.000 primjeraka po motivu. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Tekst pratećeg letka napisao je pukovnik dr. sc. Željko Heimer, dipl. ing., LF, FF, predsjednik Hrvatskoga grboslovnog i zastavoslovnog društva i predsjednik Međunarodne federacije veksiloloških udruga.
Dan hrvatske zastave – 175. obljetnica hrvatske trobojnice
Ove se godine navršava 175 godina od ustoličenja bana Josipa Jeličića, kada je u znak svoje časti i vlasti primio svoju instalacijsku bansku zastavu. To je bila prva službena uporaba hrvatske crveno-bijelo-plave trobojnice, koja se od tada praktično neprekinuto rabi u temeljnom izvornom obliku kao simbol hrvatskog naroda i državnosti, uz izmjenu heraldičkih, simboličkih i ideoloških elemenata u njezinu središtu.
Prve hrvatske trobojnice pojavljuju se u ožujku 1848. i ubrzo stječu veliku popularnost u svim hrvatskim krajevima. Njezine se boje temelje na povijesnim grbovima Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Jelačić umjesto prijašnjih crvenih konjaničkih zastava uzima trobojnicu 5. lipnja za svoju bansku zastavu s grbom Trojednice na jednoj i osobnim grbom na drugoj strani. Od svoje pojave trobojnica je postala nedjeljiv dio hrvatskoga nacionalnog identiteta. Iako je trobojnica u mnogim razdobljima bila zabranjivana, nikada nije izgubila popularnost među Hrvatima. Svoj je današnji oblik dobila usvajanjem u Saboru 21. prosinca 1990. kada je definiran izgled grba Republike Hrvatske prema likovnom rješenju Miroslava Šuteja, kao i njegov smještaj u zastavi.
O 170. obljetnici uvođenja trobojnice 2018. Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski institut za povijest i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ proglasili su 5. lipnja Danom hrvatske zastave, a u duhu izražene posljednje volje samoga bana Jelačića u budućnosti bi se obilježavao spomen na njegovu bansku zastavu iz 1848. kao prvu trobojnu hrvatsku državnu zastavu te promicala hrvatska trobojnica kao simbol hrvatske državnosti i snažno sredstvo izgradnje i očuvanja hrvatskoga zajedništva i nacionalnog identiteta.