Hrvatska pošta
MOSTOVI I VIJADUKTI (prigodni blok)
Motiv: most u Kosinju, vijadukt Limska draga
Poštanski blok čine dvije marke, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
VIJADUKT LIMSKA DRAGA
Na duboko u kopno usječeni zaljev Limskoga kanala dužine devet kilometara nastavlja se dolina Limske drage, koja se pruža sve do Pazina. Otprilike četiri kilometra od krajnje točke zaljeva dolinu prelazi autocesta A9 (prije državna cesta br. 21) vijaduktom dužine 552 m, s visinom od 125 m iznad dna doline. Vijadukt je skladno uklopljen u ambijent pejzaža i može biti privlačan cilj turistima, to više što je u blizini ruševina staroga grada Dvigrada, čiji ostatci datiraju čak od rimskih, ako ne i ranijih vremena, te Limski kanal, poznato odredište s bogatom gastronomskom ponudom u više restorana visoke kategorije. Vijadukt je dovršen nakon 30 mjeseci građenja i za promet otvoren u lipnju 1991. godine. Projektant mosta je IPZ Zagreb, a odgovorni projektant i autor je Ivan Dumbović, dipl. ing. građ. (1936. – 2016.).
Vijadukt je grednog tipa s čeličnom rasponskom konstrukcijom sandučastog presjeka, s rasponima od 80+100+160+100+80 m, oslonjenom na četiri armiranobetonska stupa visine 38, 46, 80 i 96 m plitko temeljena na stijeni. Ukupna širina vijadukta iznosi 12,1 m, od čega je kolnik širok 7,1 m. Pri gradnji je utrošeno 7100 kubičnih metara betona, 950 tona armature i 2400 tona čelika za rasponsku konstrukciju. Vijadukt su sagradile tvrtke Viadukt iz Zagreba (betonski radovi), Đuro Đaković iz Slavonskog Broda (montaža), a čeličnu konstrukciju isporučila je Goša iz Smederevske Palanke. Objektom gospodari tvrtka Bina Istra d.d.
U budućnosti se u sklopu gradnje autoceste A9 do punog profila predviđa gradnja paralelnoga identičnog objekta za drugi kolnik. Da bi se vijadukt Limska draga doživio u svoj svojoj punoj ljepoti i veličini, treba poći lokalnom cestom od mjesta Kanfanar prema ruševinama Dvigrada, a zatim stazom koji kilometar pješice do podnožja vijadukta.
MOST PREKO RIJEKE LIKE U KOSINJU
Kosinjskom dolinom, jednom od najljepših u Hrvatskoj, protječe ponornica – rijeka Lika sa svojim meandrima. Od više naselja smještenih uz rubove doline poznatija su Gornji Kosinj i Donji Kosinj. Posebna je znamenitost da su u Kosinju krajem XV. stoljeća knezovi Frankopani imali tiskaru u kojoj je 1491. tiskan glagoljski brevijar – prva knjiga tiskana na tlu Hrvatske, svega tridesetak godina nakon izuma tiska.
Rijeka Lika istječe iz akumulacijskog jezera Kruščica i na najužem dijelu doline, kod Kosinja, premoštena je veoma lijepim i skladnim kamenim mostom sa tri otvora. Na istoj lokaciji postojao je do 1915. drveni most sagrađen još u doba Vojne krajine, koji su oštetile velike vode. Projektant postojećeg mosta, ing. Milivoj Frković (1887. – 1946.), punih se 17 godina zalagao za njegovu gradnju dovršenu 1936. godine. Inženjer Frković autor je i projektant više važnih mostova sagrađenih u prvoj polovini 20. stoljeća u Hrvatskoj koji se ističu skladnim linijama, formama i detaljima. Posebno se ističu njegovi mostovi u Sisku, Crikvenici, kod Gospića, u Novom Vinodolskom, Karlovcu i Zagrebu. Uz navedeno, bio je i učitelj više poslije poznatih inženjera mostograditelja (Tonković, Vukuša i dr.).
Most u Kosinju ukupne je dužine, s upornjacima i potpornim zidovima prilaza, 97 m, od čega je sam most dug 64 m. Širina mosta je 6,4 m s tim da je širina kolnika 5,5 m, a kamene ograde 2x0,45 m. Tri polukružna svoda glavnih otvora širine 18,2 m izvedena su od klesanca s jednostavnom, ali dojmljivom profilacijom čela svoda. Stupovi mosta odlično su oblikovani, a nad njima su izvedeni cilindrični otvori. Posebnost je mosta da ga prilikom velikih poplava rijeka Lika potapa čak 8 m (1938.) povrh kolnika. Most je konstruiran i za takve događaje, a njegovu estetsku i inženjersku vrijednost potvrđuje i Europski savjet građevinskih inženjera. Ljepotu ovog mosta najbolje je doživjeti u osobnom obilasku.